Osnovni sud u Bijeljini donio je presudu kojom nalaže Osnovnoj školi “Meša Selimović” u Janji kod Bijeljine na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine (BiH), da obezbijedi đacima bošnjačke nacionalnosti pravo upotrebe bosanskog jezika kao maternjeg jezika u svjedočanstvima i drugim školskim dokumentima.
Davor Radojević, direktor škole u Janji, za Radio Slobodna Evropa potvrdio je da je sud Bijeljini donio tu presudu 12. januara.
Na upit, da li će sprovesti presudu Suda u Bijeljini, Radojević je rekao da to zavisi od instrukcija koje dobije od Ministarstva prosvjete i kulture manjeg bh. entiteta.
“Za dalje, sve instrukcije koje meni Ministarstvo dostavi, ja postupam po tome. Ovo što ja znam da jeste presuda, ali nije pravosnažna presuda. Sad da li će biti žalbe na presudu, to Ministarstvo (prosvjete i kulture RS) odlučuje. To ne odlučuje škola. Jer ta tužba se odnosila i na školu i na Ministarstvo” rekao je Radojević.
Radojević je naveo kako u OŠ “Meša Selimović” nastavu trenutno pohađa oko 800 djece, od čega je oko 350 učenika bošnjačke nacionalnosti.
Haris Kažinić, advokat roditelja djece bošnjačke nacionalnosti iz Janje za RSE je naveo kako je presudom utvrđena diskriminacija na području cijele RS, a ne samo u Janji.
“Što se tiče same presude, njome je utvrđena diskriminacija koju su učinile Republika Srpska i tužena škola u Janji i utvrđeno je da su povrijedili pravo na jednako postupanje grupi roditelja koja je tužila. Naloženo je i RS i tuženoj školi da sprovede hitne mjere i radnje kojima će otkloniti diskriminaciju, odnosno da se u đačke knjižice, svjedočanstva i svu drugu pedagošku dokumentaciju kao maternji jezik upisuje bosanski jezik, a ne krilatica-jezik bošnjačkog naroda”, rekao je Kažinić za RSE.
Kažinić je tužbu podnio prije dvije godine, nakon što su ga, kako je rekao, ovlastili roditelji djece Bošnjaka koja pohađaju nastavu u Janji.
U Ministarstvu prosvjete i kulture RS za javni medijski servis RTRS saopštili su da će putem entitetskog pravobranilaštva uputiti žalbu na presudu.
Vlada Republike Srpske ne dozvoljava da se maternji jezik Bošnjaka naziva bosanski i da se kao takav upisuje u zvanična dokumenta.
Uporište za takvo postupanje nalaženo je u Ustavu Republike Srpske u kojem se ističe da su službeni jezici u upotrebi – jezik srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda.
Zbog toga su godinama roditelji djece bošnjačke nacionalnosti odbijali da ih šalju u škole u mjestima na istoku BiH, a koja su na teritoriji manjeg bh. entiteta.
Jusuf Trbić iz Bošnjačke kulturne zajednice “Preporod” iz Bijeljine, na presudu gleda kao ‘na svjetlo u mraku’ za upotrebu naziva bosanski jezik u Republici Srpskoj.
“I mi zaista Bošnjaci iz ovog entiteta živimo kao građani drugog reda. Poznato je svima koliko je problema izazvalo nepriznavanje bosanskog jezika u ovom entitetu. Umjesto naziva bosanski, srpski i hrvatski, unijet je jezik bošnjačkog naroda ali se u praksi koristi srpski, hrvatski jedino nije mogao bosanski. Ovo sa školom u Janji zaista trajke dugo”, rekao je Trbić.
Ustavni sud BiH je u svojoj odluci još 2016. godine zaključio je da “Jezik bošnjačkog naroda”, prema Ustavu RS-a neutralna odredba i da je u skladu sa Ustavom BiH.
Takođe, Sud je zaključio i da je “ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda, kao i svih konstitutivnih naroda i ostalih koji se tako ne izjašnjavaju, da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele, što je u skladu s Ustavom BiH i suprotno postupanje u praksi vodilo bi kršenju Ustava Bosne i Hercegovine, ali i Ustava Republike Srpske”, navodi su u zaključku Ustavnog suda.
Odlukom je konstatovao i da se u državnom Ustavu nigdje ne propisuje da imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju biti u vezi sa imenom konstitutivnog naroda.
“Ustav Bosne i Hercegovine daje pravo konstitutivnim narodima i ostalim da jezik kojim govore nazovu imenom kakvim žele”, istakli su tada iz Ustavnog suda BiH.
/slobodnaevropa.org